Tadić o Trumpovu "odboru za mir": Plenkoviću se ne žuri odgovoriti

Temelj američko-danskog sporazuma

Komentirao je Trumpovu najavu mogućeg preuzimanja Grenlanda, teritorija koji je pod suverenitetom Danske i formalno dio NATO-ova područja, te podsjetio da su Sjedinjene Američke Države još 1916. godine od Danske otkupile današnje Djevičanske otoke.

"Zauzvrat je SAD priznao da Danska ima suverenitet nad Grenlandom. Temeljem te deklaracije je 1951. sklopljen američko-danski sporazum o obrani Grenlanda u kojem je određeno da će SAD obraniti teritorij radi čega su uspostavljene američke vojne baze na tom otoku", podsjeća Tonči Tadić i dodaje da se SAD u arktičkim krugovima uvijek oslanja na specijalizirane nordijske postrojbe.

Ističe još jedan, kako kaže, bizaran detalj.

SAD imaju tri ledolomca, a Rusija - 43

"Želim podsjetiti da SAD ima - tri ledolomca. Oni računaju na pomoć Rusije, oni imaju 43 ledolomca, međutim kad to usporedimo s Kanadom, Danskom, Norveškom od kojih svaka ima desetak ledolomaca, jasno je da je maštanje o nekakvom američko-arktičkom imperiju potpuno besmisleno", naglašava.

Kako navodi, prvi problem je što ne postoji vojska koja bi se mogla boriti u izuzetno surovim zimskim uvjetima pri kojima temperature padaju i do - 40. Drugi je - nedostatak brodova koji bi omogućili adekvatnu opskrbu.

Podsjeća da je u doba Hladnog rata SAD na Grenlandu imao 15 tisuća vojnika. Danas ih je tek 150.

"Ti Danci na psećim zapregama (kojima se Trump izruguje) su vitalni za zaštitu tih Amerikanaca. Oni mjesecima borave u surovim uvjetima", napominje i dodaje da Danska ima sposobnost borbe u polarnim uvjetima, a Amerikanci su tamo zahvaljujući potpori Danske.

Ideja o kupnji Grenlanda

"Amerika u Danskoj može dobiti bilokoju koncesiju za bilošto, Amerika može povećati broj vojnika u bazama, oko čega će im pomoći i zemlje poput Norveške. Još jedan bitan detalj, a tiče se Trumpova ideja o kupnji Grenlanda od Danske. 1917. je sklopljen sporazum Kanade, Danske i Velike Britanije po kojem Britanija ima pravo prvokupa Grenlanda, ako ga Danska bude ikada prodavala. Tako da čim je on izašao s tom idejom, uslijedio je brzi razgovor sa Starmerom koji ga je upozorio na tu činjenicu", govori Tadić.

Osvrnuo se i na opetovane tvrdnje američke administracije da je ovaj otok od "velike strateške važnosti za američku sigurnost".

"Kad pročitate strategiju objavljenu 2025., ni na jednom mjestu se ne spominje Grenland. Ne vidim nikakvih poteškoća da u dogovoru s Danskom smjesti vojnike koje je imao u doba Hladnog rata i formira protuzračnu obranu kakvu je imao tada. Za to nije potrebno teritorijalno preuzimanje jer to lomi čitav koncept NATO-a", istaknuo je.

Lavrov i Putin, Medvedev - svi potiču Trumov naum. Zašto je to tako?

"Ako SAD pokazuje agresivnost prema Južnoj Americi i Grenlandu, onda je razumna i ruska agresivnost na prostoru bivšeg Sovjetskog saveza. On, uz ovo, ovime postiže još dva efekta. Prvo - odvlači pozornost svjetske javnosti od slučaja Epstein, a drugo - odvlači pažnju od Ukrajine čime pomaže svom prijatelju Putinu koji mu je odjednom - prijetnja", zaključuje Tadić i dodaje da je u njihovom odnosu puno "nekonzistentnosti."

Trumpov krug je krug influencera. Samo da se priča

Trump i krug oko njega su u prvom redu - medijski influenceri, a ne političari, iznio je tezu Tadić. To, kako tvrdi, potvrđuje sljedeće:

"U doba napada na Venezuele zbog otmice Madura, situation room nije bio u Bijeloj kući, kao u doba kad je Obama odlučio likvidirati Bin Ladena, nego u dijelu restorana u Trumpovoj vili u Mar-a-Lagu, odvojen zastorima. Iza Rubija i Trumpa bio je videozid na kojem su se gledali klikovi na Twitteru i Facebooku. Dakle - ključno je kako neka od ovih tema medijski rezonira, a ne koji su njeni stvarni učinci. Dakle, bitno da se priča o tome. Svi pričaju o tome kako je izraketirao Iran, a to što je stvarno uništeno... Nitko ne zna", zaključuje.

Osvrnuo se i na Trumpov odbor za mir u koji je dosad pozvano oko 50 država. Macron je primjerice, jedan od čelnika koji je taj poziv - odbio. Što je s Plenkovićem?

"Fascinira me kad lik od 79 godina želi stvoriti Odbor kojem će biti doživotno na čelu. Što se tiče Plenkovića - njemu se ne nigdje žuri oko toga. On u prvom redu mora pratiti što kažu naši partneri iz EU-a jer Unija mora biti unisona. Svako srljanje Trumpa u zagrljaj dok pokušava razbiti NATO i "zakačiti" te na sve načine posvaditi Europsku uniju sa SAD-om, nije pametno", smatra on.